Ekonomija+psihologija=bihevioralna ekonomija. Ova prilično nova grana ekonomije u određivanju daljnjih ekonomskih kretanja uzima u obzir socijalne, kognitivne i emotivne elemente te koristi metodologiju i rezultate društvenih znanosti. Bihevioralna ekonomija odgovara na pitanja kao što su kada ljudi donose pogrešne, iracionalne odluke?
Neke od studija bihevioralne ekonomije pokazala su;
- Ljudi će prije kupiti džem kad im se ponudi 6, nego kad im se ponudi 24 vrste.
- Kada djeca igraju neku zabavnu igru i budu nagrađena za to, gube interes za igru nakon što nagrada ode.
- Manageri podcjenjuju unutarnju motivaciju svojih zaposlenika
- Kod bacanja novčića 6 puta, ljudi vjeruju da je manje vjerojatno da ćete dobiti kombinaciju glava-glava-glava-pismo-pismo-pismo, nego glava-pismo-pismo-glava-glava-pismo, iako je vjerojatnost ista.
Ipak, nije sve kod bihevioralne ekonomije tako jednostavno. Naime, sva ova istraživanja napravili su psiholozi, a ne bihevioralni ekonomisti, čime su psiholozi ne samo u ovom, nego u mnogim slučajevima zakinuti, najmanje za priznanje svoje struke. Naime, sve češće se primjena kognitivne psihologije kategorizira kao bihevioralna ekonomija.
O tome govori i jedan psiholog koji kaže kako ga barem jednom tjedno predstave kao bihevioralnog ekonomista. Jednom prilikom kad je pokušao ispraviti tu grešku, odgovor je bio – bihevioralna ekonomija zvuči više cool nego psihologija.
U svome članku dotični psiholog objašanjava zašto je tomu tako:
1. Bihevioralni ekonomosti privlačniji su od psihologa – u istraživanju o fizičkoj privlačnosti profesora 36 različitih znanstvenih polja, b. ekonomisti su na 30 mjestu, a psiholozi na 10.
2. B. ekonomisti rade zanimljiviji posao od psihologa.
3. B. ekonomija zvuči kompliciranije od psihologije.
Eto, sad znate:)
zabavnaekonomija 