Neobični poslovi

U ovoj našoj posrnuloj ekonomiji gdje je valjda 70% poslova vezano za turizam i ugostiteljstvo, ili se nama koji pratimo Mojposao i druge stranice za traženje poslova tako čini, vrlo zabavno i pomalo nestvarno čine se poslovi koji zvuče kao da ih ne netko upravo sada izmislio. Takvih poslova ima po cijelom svijetu, ali nekako mi se čini da su ipak malo češći u Americi.

Kod nas je, recimo, jedan takav neobičan posao postao senzacija te se danima provlačila ta tema na portalima i društvenim mrežama. Riječ je bila o poslu spavača, sjećate se toga?

Što se tiče ostalih poslova, zaista ih ima nepretek. Svi smo čuli za kušače vina, ali i za kušaće hrane za pse ili pak vode. Relativno slično tome je posao isprobavanja udobnosti namještaja ili isprobavanje tobogana. Naša opsjednutost s psima otišla je toliko daleko da danas imate i psihologe za pse.

Dosadi i gubljenju vremena prilikom čekanja u redu u SAD-u više nije problem. Jednostavno platite nekome da stoji umjesto vas!

Biti u trendu danas znači novac, novac, novac! i to posebice ako prvi nanjušite the next big thing. Ako imate nos za to, možete raditi kao cool hunter, iliti lovac na trendove.

Zanimljivo je kako velika većina takvih neobičnih poslova u biti je vrlo dobro do odlično plaćena. Bit će zbog manjka konkurencije na tržištu rada:)

I lista takvih poslova se nastavlja unedogled…

Više pročitajte ovdje.

 

 

Piratska ekonomija

Argh argh argh!

Vrlo vjerojatno vas pirati neće asocirati na uređenost i organiziranost, ili na ekonomiju i promišljanje. Ali kad malo zastanemo i razmislimo koliko dugo zapravo postoji piratstvo, onda se moramo zapitati kako neka tako anarhična grupa može opstati? Ne može. Oni su vrlo organizira.

Ekonomist Peter T. Leeson 2009 godine napisao je knjigu na tu temu, pod nazivom The Invisible Hook (Nevidljiva kuka), koja pokazuje kako nevidljiva ruka ekonomske razmjene stvara društvenu koheziju čak i među piratima. Kako bi opstali pirati su morali biti disciplinirani i iskreni, te su morali poštivati ekonomsko pravilo stvaranja profita. Međusobno su surađivali kako bi postigli zajednički cilj, profit i unapređenje svoje kriminalne organizacije.

I sam Adam Smith je razumio i zabilježio to jednostavno pravilo – društvo se ne može održati ako se sastoji od onih koji su cijelo vrijeme spremni povrijediti i ozlijediti jedno drugo….ako postoji društvo pljačkaša i ubojica, onda se oni trebaju sudržati barem da se međusobno ne pljačkaju i ubijaju,

Leeson u svojoj knjizi ukazuje na to kako su pirati demokratskim putem izabirali svojeg kapetana, kako su imali pravila o pijenju, pušenju, sexu (brod je bio zabranjen za dječake i žene), paljenju svijeća, tučnjavi i općenito o nedopustivom ponašanju.

Prije nego su ih primali na brod, novi pripadnici piratskog tima, morali su kapetanu položiti zakletvu koja ga je cijelo vrijeme obvezivala na poštivanje pravila i naredbi kapetana.

 

Cijena manje privlačnosti

Budući da mi nisu poznata istraživanja u Hrvatskoj o tome kako, odnosno u kojoj mjeri utječe naš izgled na visinu plaće, danas vam donosim rezultate takvih istraživanja u SAD-u.

Možda takva istraživanja nisu kod nas popularna jer se provode ona o tome tko uopće dobiva plaću, dolazi li ona na vrijeme, i kako je rastegnuti od 1. do 1. u mjesecu. Šalim se. Napola.

Dakle, amerikanac koji prosječno ima 10-15% manju plaću od osobe koja obavlja isti posao, vjerojatno plaća cijenu svoje neprivlačnosti, prenosi Business Reader.

Kada se sve zbroji, ispada da nesretnika to košta 230 000$ tokom njegovog radnog vijeka.

Pretile amerikanke njihova težina godišnje liši 14 000$, odnosno imaju 12% manju plaću od svojih mršavijih kolegica ako su bjeljkinje, ili 7% ako su afroamerikanke. S druga strane, jako mršave žene godišnje zarade 2000$ više od žene prosječne težine koja radi na istoj poziciji.

Muškarci, pak, imaju suprotan problem. Oni mršaviji manje zarađuju i to 9000$ godišnje.

Visina također igra ulogu u visini plaće pa tako visoke žene zarade od 5 do 8% više od svojih nižih kolegica.

Rezultat tih istraživanja pokazuje da plavuše zarađuju više od brineta i crvenokosih žena, što, moram priznati mene malo iznenađuje zbog one predrasude o glupastim i bezbrižnim plavušama. 🙂 Riječ je konkretno o 870$ mjesečno. Općenito, plavuše financijski bolje prođu u životu, tvrdi se, a jedan razlog je i to što se udaju za bogatije muževe, koji zarađuju oko 6% više od muževa ostalih žena.

A ništa, pravac teretana i frizerski salon:)

 

 

Ekonomija i psihologija

Ekonomija+psihologija=bihevioralna ekonomija. Ova prilično nova grana ekonomije u određivanju daljnjih ekonomskih kretanja uzima u obzir socijalne, kognitivne i emotivne elemente te koristi metodologiju i rezultate društvenih znanosti. Bihevioralna ekonomija odgovara na pitanja kao što su kada ljudi donose pogrešne, iracionalne odluke?

Neke od studija bihevioralne ekonomije pokazala su;

• Ljudi će prije kupiti džem kad im se ponudi 6, nego kad im se ponudi 24 vrste.
• Kada djeca igraju neku zabavnu igru i budu nagrađena za to, gube interes za igru nakon što nagrada ode.
• Manageri podcjenjuju unutarnju motivaciju svojih zaposlenika
• Kod bacanja novčića 6 puta, ljudi vjeruju da je manje vjerojatno da ćete dobiti kombinaciju glava-glava-glava-pismo-pismo-pismo, nego glava-pismo-pismo-glava-glava-pismo, iako je vjerojatnost ista.

Ipak, nije sve kod bihevioralne ekonomije tako jednostavno. Naime, sva ova istraživanja napravili su psiholozi, a ne bihevioralni ekonomisti, čime su psiholozi ne samo u ovom, nego u mnogim slučajevima zakinuti, najmanje za priznanje svoje struke. Naime, sve češće se primjena kognitivne psihologije kategorizira kao bihevioralna ekonomija.

O tome govori i jedan psiholog koji kaže kako ga barem jednom tjedno predstave kao bihevioralnog ekonomista. Jednom prilikom kad je pokušao ispraviti tu grešku, odgovor je bio – bihevioralna ekonomija zvuči više cool nego psihologija.

U svome članku dotični psiholog objašanjava zašto je tomu tako:

1. Bihevioralni ekonomosti privlačniji su od psihologa – u istraživanju o fizičkoj privlačnosti profesora 36 različitih znanstvenih polja, b. ekonomisti su na 30 mjestu, a psiholozi na 10.

2. B. ekonomisti rade zanimljiviji posao od psihologa.

3. B. ekonomija zvuči kompliciranije od psihologije.

Eto, sad znate:)

 

 

 

Utjecaj braće i sestara na seljenje

Helmut Rainer i Elmut Rainer koji žive u St. Andrewsu te Thomas Siedler iz Essexa razvili su model mobilnosti radne snage u kojoj na odluke o preseljenju utječe to imate li ili nemate braću i sestre.

Njihov rad govori o tome kako skrb o roditeljima i obiteljska struktura djeluju zajedno kao utjecaj na mobilnost njihove djece. Glavni rezultat njihova istraživanja pokazuje kako na ekonomsku mobilnost mladih utječe postojanje braće i sestara, te je upravo ta činjenica od krucijalne važnosti. Braća i sestre se natječu u tome gdje će odabrati mjesto življenja i rada tako da u kasnijoj fazi života, kada dođe do potrebe za skrbi o ostarjelim roditeljima, mogu više utjecati na odluku koja će njima odgovarati. Budući da znaju da skrb o roditeljima donosi određene troškove, vrlo vjerojatno će prihvatiti priliku za boljim zaposlenjem van roditeljskog mjesta življenja. Time braća i sestre postižu bolje rezultate na tržištu rada. Manje je vjerojatno da će se jedinci seliti u potrazi za poslom od ljudi koji imaju braće i sestara.

Situacija sa seljenjem se posebno odnosi na one braće i sestre koji dolaze iz siromašnijih dijelova zemlje. Istraživanja su pokazala da će u istom području jedne države, jedinci imati 10% manju plaću od ljudi s braćom i sestrama te imaju 10% više šanse da neće imati stalni posao.

 

 

Povezanost gojaznosti i cijene nafte

Ovo se pomalo čini kao loš vic, ali istraživanja su pokazala vezu između gojaznosti i cijene nafte.

Charles Courtemanche predstavio je svoje istraživanje u sklopu doktorata na temu ekonomije zdravlja, koje pokazuje kako viša cijena nafte smanjuje broj gojaznih ljudi. Točnije, Courtemanchova procjena govori kako se 8% od porasta broja gojaznih između 1979. do 2004. godine, može pripisati snižavanju cijene nafte, te da bi stalno poskupljenje nafte u iznosu od 1 dolara, smanjilo broj ljudi s prekomjernom težinom od 7 do 10%. Time bi se u SAD-u godišnje spasilo 11 000 ljudi te uštedjelo 11milijardi dolara.

U čemu je kvaka? Vrlo jednostavno zapravo, i logično. Zbog više cijene benzina, ljudi se manje voze i jedu u restoranima, a više hodaju. Troškovi benzina su jedna od stavki obiteljskog budžeta te kada su oni veći, normalno je da se traže načini uštede. Tako će ljudi odlučiti primjerice, da ne idu na posao autom, već pješke, biciklom ili javnim prijevozom, a to sve troši energiju, odnosno kalorije, koje nas, ako ih unosimo previše, a ne trošimo ih, debljaju. Zbog više cijene benzina, raste i cijena različitih proizvoda, uključujući i namirnice, jer se više troši za njihov transport od farmi do prerađivačkih tvornica ili supermarketa. To automatski znači manje novaca izdvojenih na hranu, uključujući i na restorane.

Dobro je znati da postoji pozitivna strana poskupljenja nafte.