Ovo se pomalo čini kao loš vic, ali istraživanja su pokazala vezu između gojaznosti i cijene nafte.
Charles Courtemanche predstavio je svoje istraživanje u sklopu doktorata na temu ekonomije zdravlja, koje pokazuje kako viša cijena nafte smanjuje broj gojaznih ljudi. Točnije, Courtemanchova procjena govori kako se 8% od porasta broja gojaznih između 1979. do 2004. godine, može pripisati snižavanju cijene nafte, te da bi stalno poskupljenje nafte u iznosu od 1 dolara, smanjilo broj ljudi s prekomjernom težinom od 7 do 10%. Time bi se u SAD-u godišnje spasilo 11 000 ljudi te uštedjelo 11milijardi dolara.
U čemu je kvaka? Vrlo jednostavno zapravo, i logično. Zbog više cijene benzina, ljudi se manje voze i jedu u restoranima, a više hodaju. Troškovi benzina su jedna od stavki obiteljskog budžeta te kada su oni veći, normalno je da se traže načini uštede. Tako će ljudi odlučiti primjerice, da ne idu na posao autom, već pješke, biciklom ili javnim prijevozom, a to sve troši energiju, odnosno kalorije, koje nas, ako ih unosimo previše, a ne trošimo ih, debljaju. Zbog više cijene benzina, raste i cijena različitih proizvoda, uključujući i namirnice, jer se više troši za njihov transport od farmi do prerađivačkih tvornica ili supermarketa. To automatski znači manje novaca izdvojenih na hranu, uključujući i na restorane.
Dobro je znati da postoji pozitivna strana poskupljenja nafte.
zabavnaekonomija 